ZAKON O ZAŠTITI NA RADU
Zakon o zaštiti na radu objavljen je u Narodnim novinama 71/14 i stupio na snagu 19. lipnja 2014.
Izvršeno je i usklađenje našeg zakonodavstva u području zaštite na radu s pravnom stečevinom EU-a, prenošenjem u naš pravni poredak Direktiva koje uređuju pitanja poticanja i poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika, njihove zaštite i drugo.
Svrha Zakona je unapređivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika i osoba na radu, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi s radom.
Zakon se primjenjuje u svim djelatnostima u kojima radnici obavljaju poslove za poslodavca, osim na obavljanje poslova na koje se zbog njihovih posebnosti na njih ne može u cijelosti primijeniti ili se uređuje posebnim propisima (zaštita osoba i imovine i rad kućnih pomoćnica).
Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog postupka, koje poslodavac ostvaruje primjenom osnovnih, posebnih i priznatih pravila zaštite na radu u skladu s općim načelima prevencije.
I. OPĆA NAČELA PREVENCIJE
jesu:
1) izbjegavanje rizika
2) procjenjivanje rizika
3) sprječavanje rizika na njihovom izvoru
4) prilagođavanje rada radnicima u vezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom radne opreme te načinom rada i radnim postupcima radi ublažavanja jednoličnog rada, rada s nametnutim ritmom, rada po učinku u određenom vremenu (normirani rad) te ostalih napora s ciljem smanjenja njihovog štetnog učinka na zdravlje
5) prilagođavanje tehničkom napretku
6) zamjena opasnog neopasnim ili manje opasnim
7) razvoj dosljedne sveobuhvatne politike prevencije povezivanjem tehnologije, organizacije rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja radnog okoliša
8) davanje prednosti skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim
9) odgovarajuće osposobljavanje i obavješćivanje radnika
10) besplatnost prevencije, odnosno mjera zaštite na radu za radnike.
II. OSNOVNA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU
sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a osobito:
1) zaštitu od mehaničkih opasnosti
2) zaštitu od udara električne struje
3) sprječavanje nastanka požara i eksplozije
4) osiguranje mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine
5) osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora
6) osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih osoba
7) osiguranje čistoće
8) osiguranje propisane temperature i vlažnosti zraka i ograničenja brzine strujanja zraka
9) osiguranje propisane rasvjete
10) zaštitu od buke i vibracija
11) zaštitu od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja
12) zaštitu od fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnih djelovanja
13) zaštitu od prekomjernih napora
14) zaštitu od elektromagnetskog i ostalog zračenja
15) osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu.
Osnovna pravila zaštite na radu imaju prednost u primjeni u odnosu na posebna pravila zaštite na radu.
III. POSEBNA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU
dodatno se primjenjuju a odnose se na radnike, način obavljanja poslova i radne postupke, ako se rizici za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti ili se mogu samo djelomično ukloniti primjenom osnovnih pravila.
Posebna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve glede dobi, spola, završenog stručnog obrazovanja i drugih oblika osposobljavanja i usavršavanja za rad, zdravstvenog stanja, tjelesnog stanja, psihofizioloških i psihičkih sposobnosti, kojima radnici moraju udovoljavati pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada.
Uz to, sadržavaju prava i obveze u vezi s
1) organizacijom radnog vremena i korištenjem odmora
2) načinom korištenja odgovarajuće osobne zaštitne opreme
3) posebnim postupcima pri uporabi, odnosno izloženosti fizikalnim štetnostima, opasnim kemikalijama, odnosno biološkim štetnostima
4) postavljanjem sigurnosnih znakova kojima se daje informacija ili uputa
5) uputama o radnim postupcima i načinu obavljanja poslova, posebno glede trajanja posla, obavljanja jednoličnog rada i rada po učinku u određenom vremenu (normirani rad) te izloženosti radnika drugim naporima na radu ili u vezi s radom
6) postupcima s ozlijeđenim ili oboljelim radnikom do pružanja hitne medicinske pomoći, odnosno do prijma u zdravstvenu ustanovu.
IV. PRIZNATA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU
primjenjuju se ako u pravnom poretku Republike Hrvatske nisu na snazi pravna pravila zaštite na radu koja bi poslodavac trebao primijeniti radi sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, primjenjivat će priznata pravila zaštite na radu koja podrazumijevaju norme, pravila struke ili u praksi provjerene načine, pomoću kojih se otklanjaju ili smanjuju rizici na radu i kojima se sprječava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih štetnih posljedica za radnike.
V. PRIMJENA ZAKONA
kroz najvažnije obveze:
1. IZRADA PROCJENE OPASNOSTI
Zakonom je propisano da je poslodavac obvezan organizirati i provoditi zaštitu na radu, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, te procjenjivati rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense kojima se koriste, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, stato dinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika.
Zbog toga je poslodavac obvezan imati procjenu rizika koja odgovara postojećim rizicima na radu i u vezi s radom te koja je dostupna radniku na mjestu rada.
Ova procjena može biti izrađena u pismenom ili elektroničkom obliku.
Poslodavac je obvezan na temelju procjene rizika:
a) primjenjivati pravila zaštite na radu
b) provoditi preventivne mjere
c) organizirati i provoditi radne i proizvodne postupke, odnosno metode
d) poduzimati druge aktivnosti za sprječavanje i smanjenje izloženosti radnika utvrđenim rizicima.
Takvim postupanjem poslodavac bi trebao otkloniti ili svesti na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastanka ozljede na radu, oboljenja od profesionalne bolesti ili bolesti u vezi s radom te na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja osigurati bolju razinu zaštite na radu.
Nakon donošenja novih pravilnika prestaju važiti izrađene procjene opasnosti!
2. OSPOSOBLJAVANJE
Osposobljavanje radnika za rad na siguran način je i nadalje obvezno. Inspektor rada ima ovlast udaljiti sa rada radnika za kojeg ga poslodavac ne može predočiti.
3. PRVA POMOĆ
Poslodavac je obvezan organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima i drugim osobama do pružanja hitne medicinske pomoći ili do prijema u zdravstvenu ustanovu. U svim radnim prostorijama kao i na svakom radilištu, gdje istodobno rade 2 do 20 radnika, najmanje jedan radnik (i još po jedan do svakih sljedećih 50 radnika), mora biti osposobljen za pružanje prve pomoći u skladu s pravilima zaštite na radu i u pismenom obliku dobiti obavijest da je određen za pružanje prve pomoći. Iz toga proizlazi da poslodavac koji ima samo jednog radnika ne mora imati osobu zaduženu za prvu pomoć.
Poslodavac je obvezan osigurati sredstva za pružanje prve pomoći i opremu za pružanje prve pomoći. Ta sredstva i oprema uvijek moraju biti dostupni, označeni i zaštićeni od neovlaštene uporabe.
Postupke pružanja prve pomoći, sredstva, vrstu i količinu sanitetskog materijala koja mora biti osigurana na mjestu rada te način i rokove osposobljavanja radnika za pružanje prve pomoći propisati će nadležni ministar pravilnikom, koji treba donijeti do 16. rujna 2014.godine
4. UGOVARANJE POSLOVA ZAŠTITE
Vezano za ugovaranje obavljanja poslova zaštite na radu, poslodavac je obvezan utvrditi i obavljati poslove zaštite na radu u skladu s:
a) procjenom rizika
b) stanjem zaštite na radu
c) brojem radnika.
Poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika, poslove zaštite može obavljati sam ako ispunjava propisane uvjete ili obavljanje tih poslova može ugovoriti ugovorom o radu sa stručnjakom zaštite na radu.
5. UGOVARANJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
Poslodavac je obvezan osigurati radnicima usluge medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima, štetnostima i naporima tijekom rada u svrhu očuvanja zdravlja radnika. Usluge medicine rada ugovaraju se sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi, u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.
VI. UPRAVNI NADZOR I INSPEKCIJSKI NADZOR
Nadzor nad primjenom odredaba ZZR-a može biti:
a)upravni nadzor, koji obuhvaća nadzor nad primjenom zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju njega i drugih propisa zaštite na radu a obavlja ga ministarstvo nadležno za poslove rada, osim odredaba o zdravstvenoj zaštiti i medicini rada, nad čijom primjenom upravni nadzor obavlja ministarstvo nadležno za poslove zdravlja, ako drugim zakonom ili propisom nije drukčije određeno
b) inspekcijski nadzor, koji obuhvaća nadzor nad provedbom zakona i pripadajućih propisa, obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada, osim odredaba koje se odnose na rad zdravstvenih ustanova. Inspekcijski nadzor nad provedbom posebnih propisa o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu za pojedine djelatnosti, poslove ili rizike obavljaju druga središnja tijela državne uprave, u skladu s posebnim propisima.
Pri obavljanju inspekcijskog nadzora na izdvojenom mjestu rada nadležni inspektor je ovlašten obaviti nadzor o zaštiti života i zdravlja i drugih osoba koje borave u neposrednoj blizini tog mjesta rada.
Ovlasti inspektora rada propisane su u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada (MOR):
• Konvencijom broj 81 o inspekciji rada u industriji i trgovini (NN Međunarodni ugovori 3/02.)
• Konvencijom broj 129 o inspekciji rada u poljoprivredi (NN MU 3/02.).
Zakonom je povećan opseg savjetodavnog djelovanja inspektora rada, koji je sada ovlašten usmenim rješenjem obvezati poslodavca na provedbu potrebnih mjera (donošenje procjene, isticanje znakova, ispitivanje okoliša…).
VII. SANKCIJE
Drugačije nego do sada formulirane su kaznene sankcije, odnosno prekršajne odredbe za kršenje obveza iz zaštite na radu. Kao i u pravu EU, naglasak je na odgovornosti poslodavca koji mora dokazivati da je potrebne mjere proveo. Prema obrazloženju zakona, time bi inspekcijski nadzor trebao biti više preventivan, na način da inspektor naredbama ili zabranama naloži uklanjanje uočenog nedostatka.
VIII. ZAVOD ZA UNAPRJEĐIVANJE ZAŠTITENARADU
Za praćenje stanja u zaštiti na radu osniva se Zavod za unapređivanje zaštite na radu, kao javna ustanova u vlasništvu RH, sa sjedištem u Zagrebu.
Napomena:
Potrebni pravilnici, odnosno provedbeni propisi temeljem zakona trebali bi biti doneseni u roku od 90 dana odnosno do 16.rujna ove godine.
